Prošla je godina i za Obrtničku komoru USŽ-a bila iznimno teška jer su je obilježile poplave u Sanskom Mostu i još uvijek visoki fiskalni i parafiskalni nameti. Ipak, nije bila tako “crna” jer su se bilježili i pozitivni pomaci.
I pored 210 ugašenih obrta, otvoreno je novih 280 što je, kako kaže predsjednik Obrtničke komore Šemsudin Bajrić, u posljednjih nekoliko godina po prvi put pozitivan trend.
I pored 210 ugašenih obrta, otvoreno je novih 280 što je, kako kaže predsjednik Obrtničke komore Šemsudin Bajrić, u posljednjih nekoliko godina po prvi put pozitivan trend.
Sve više šoping-centara
Analizirajući uzroke ovakvoga stanja, prvi čovjek Obrtničke komore USŽ-a ističe kako u Sanskome Mostu bilježe porast broja obrtnika što je rezultat zanimanja dijaspore. Ugodno ih je iznenadila činjenica kako Bihać postaje sve više šoping-centar za naše susjede iz pograničnih gradova Republike Hrvatske. Zbog svega, porasla je potražnja i za obrtničkim proizvodima.
– Imamo pozitivne trendove u branju i preradi ljekovitoga bilja, a sve je veća potražnja za proizvodima farmaceutske industrije i zanimanje za plasman na vanjsko tržište. Ovo što se bere u prirodi nije dovoljno, nismo dovoljno organizirani, stoga ima veće potrebe da se ljekovito bilje uzgaja, kaže Bajrić.
– Imamo pozitivne trendove u branju i preradi ljekovitoga bilja, a sve je veća potražnja za proizvodima farmaceutske industrije i zanimanje za plasman na vanjsko tržište. Ovo što se bere u prirodi nije dovoljno, nismo dovoljno organizirani, stoga ima veće potrebe da se ljekovito bilje uzgaja, kaže Bajrić.
Sve je razvijenija konditorska proizvodnja, proizvodnja slatkiša i kolača, te tjestenina. Nacionalni park Una pravi je prostor za obrtnike u kojem se sve više otvara mogućnost za osnivanje novih obrta, ne samo u ugostiteljstvu, već i proizvodnja suvenira. Otvaraju se i turističke agencije koje s ovih prostora više samo ne odvode turiste u Tursku i Španjolsku, već ih iz inozemstva dovode u naše turističke destinacije.
– Nažalost, naša je ponuda još uvijek skromna. Stranac kad dođe ovdje može potrošiti do stotinu, stotinu i pedeset eura dnevno. Nema ponude da potroši više. Nismo to ni znali dok nismo došli u ovo stanje. To nije problem stagnacije, to je problem razvoja, smatra predsjednik Obrtničke komore USŽ-a. Inače, Komora je u prošloj godini imala uspjeha u izradi projekata obrtnicima koji su aplicirali na tendere federalnoga ministarstva. U 2013. im je odobreno 100 projekata, a u minuloj godini 70. Po toj osnovi će u obrtništvo USŽ-a biti ubrizgano oko 400 tisuća maraka.
Nositelj zapošljavanja
Sajamske aktivnosti su vrlo značajan element u poslovanju obrta, a sajmovi su obrtnicima sjajna mogućnost da promiču svoj program i pozicioniraju sebe na tržištu.
– Godine 2013. smo u okviru projekta “Krila nade” zaposlili šestero mladih ljudi, a 2014. godine osmero. Treba stvarati ozračje da obrtnici vide svoju šansu, da ih ohrabrimo da idu dalje. Težim za situacijom da obrtnik razvojem svoga programa i jačanjem kao obrtnik preraste u društvo s ograničenom odgovornosti, d.o.o. Očekujemo da obrtnik napokon dođe u situaciju da na kraju godine izdvoji dvadeset, trideset, pedeset tisuća maraka kako bi mogao ulagati u proširenje prostora i u novu opremu, zapošljavanje i slično. Ako dovedemo obrtništvo na tu razinu, budite sigurni, država mora biti svjesna toga da je to segment koji će se i dalje razvijati, kaže Bajrić. Ukoliko obrt i dalje, dodaje on, bude jedva vezao kraj s krajem, onda je nerealno očekivati da on bude nositelj zapošljavanja i otvaranja novoga tržišta. U USŽ-u je, inače, registrirano oko 1500 obrtničkih radnji, a naš sugovornik ističe da bi u drugim povoljnijim okolnostima ova brojka mogla jedan i pol put biti veća nego što je danas.
/ dnevni list
Objavi komentar